Beč, Enns - Povodom obilježavanja 67. godišnjice ZAVNOBIH-a Ambasada Bosne i Hercegovine je, u okviru svog pokroviteljstva, podržala dva bitna događaja u Republici Austriji: ambasador Haris Hrle otvorio je u Beču dvodnevnu konferenciju na temu "100 godina Bosanskog zemaljskog statuta - da li je to prvi bh ustav?" te se pridružio centralnoj proslavi obilježavnja 25. Novembra u gradu Ennsu.

 

Konferencija "100 godina Bosanskog zemaljskog statuta" organizirana je u saradnji s Bečkim univerzitetom, a učešće su uzeli ugledni profesori, eksperti iz oblasti opće historije prava, ustavnopravnih sistema i političkih nauka: Richard Potz, Thomas Simon, Edin Mutapčić, Valerie Heuberger, Mehmed Bečić, Husnija Kamberović, Željko Radić, Wilhelm Brauneder, Edin Šarčević i Vedran Đihić. Koordinaciju ovog projekta ispred Bečkog univerziteta vodila je Izeta Đidić.

 

Jedan od zaključaka sa ove konferencije svakako treba istaće: historijski i pravni doprinos Zemaljskog statuta ogleda se u početku razvoja pisane bh ustavnosti, pisanom ustavnom aktu u kome su građanska prava i slobode bili zagarnatirani. "... Statutom su bili zaštićeni teritorijalni integritet i multietničnost, a njime je označen i početak razvoja bh parlamentarizma".

 

Centralna proslava 25. Novembra u organizaciju udruženja "Džemal Bijedić" održana je 27. novembra u gradu Ennsu, a okupilo se više od 1500 građana porijeklom iz BiH, austrijskih prijatelja Bosne i Hercegovine te predstavnika pokrajinskih i municipalnih vlasti pokrajine Gornja Austrija. Poseban gost za ovu priliku došao je iz Sarajeva - unuk Džemala Bijedića, koji je dobio i ime po svom dedi.

 

Otvarajući naučni skup u Beču te obraćajući se brojnim zvanicama na proslavi u Ennsu ambasador Hrle je između ostalog istakao:

 

"ZAVNOBIH je dio stvarnog, građanskog, nacionalnog i institucionalnog pamćenja Bosne i Hercegovine. On je sastavni dio bosanskohercegovačke ustavne istorije, jer su njegovi zaključci suštinska preambula svakog bosanskohercegovačkog ustavnog sistema.

 

Predsjednik Komšić naglasio je da oni koji su protiv ZAVNOBIH-a zapravo ni ne znaju zašto su protiv. Možda treba naglasiti - biti protiv ZAVNOBIH-a, protiv njegovog slova, znači biti protiv "državne zajednice u kojoj će svi živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju", biti protiv toga da je BiH zajednička i nedjeljiva domovina Srba, Hrvata i Bošnjaka. Također to znači biti i protiv "slobode vjeroispovjesti i savjesti, kao i ravnopravnosti svih vjeroispovijesti".

 

Zašto, dakle, biti protiv? 

 

ZAVNOBIH je stalna ustavno-socijalna pro-b-h platforma za državni razvoj, ali i antifašistički i antišovinistički ustavni ključ za bh i balkanske pandorine kutije.

 

Nema brisanja istorije. Tražiti od bosanskohercegovačkih građana da zatome svoju privrženost ZAVNOBIH-u isto je kao tražiti od Francuza da zanemare Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina ili od Britanaca da zaborave Magna Carta libertatum (Veliku povelju sloboda), koja, valja napomenuti, vremenski korespondira s našom velikom Poveljom Kulina bana.

 

ZAVNOBIH je normativna realizacija bosanskohercegovačke suštine. On je rezultat konsenzusa svih bh naroda, njihovih političkih lidera i predstavnika vjerskih zajednica. Postignuta načela ne mogu se opozvati niti zaboraviti. Dakle, valja svima nama, zajedno, opet preko rijeke.

 

Čestitam vam ovaj dan".