 Graz, 20. april 2010. godine - "Krajem 19. vijeka je Raimund von Stillfried (1839. - 1911.) dobio nalog od Carske dvorske kancelarije da u svojoj funkciji "k.undk. dvorskog fotografa" napravi opširnu fotografsku dokumentaciju pojedinačnih krunskih zemalja. U okviru tih radova je umjetnik poduzimao višemjesečna putovanja, između ostalog u Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju, Srbiju, Crnu Goru te u susjedne regije na području Balkana poput Transkarpata, Galicije i Bukovine.
Nakon njegove smrti 1911. godine, njegovi su radovi prešli u vlasništvo njegovog sina, a nažalost gotovo su cjelokupno uništeni u požaru, u Beču krajem drugog svjetskog rata. Jedna "bosanska mapa" je spašena. Ti radovi su bili polazna tačka za Maxa Aufischera da zadnjih 15 godina više puta posjeti mjesta u Bosni i Hercegovini, koja su bila motivi Stillfriedovih snimaka. Nastojao je fotografisati trgove, mostove, zgrade itd. iz iste perspektive kao što je to činio Raimund von Stillfried prije više od 100 godina - i to na izrazito profesionalan način za tadašnje vrijeme. Zanimljivo je vidjeti na snimcima jasne promjene uzrokovane prirodnim katastrofama, ratovima itd. a začuđuje koliko je mjesta 100 godina nakon Stillfrieda još uvijek sačuvano u izvornom obliku. "U potrazi za Atlantidom" je naslov izložbe kao i istoimene publikacije, u kojima se paralelno prezentiraju Stillfriedove i Aufischerove fotografije. Uz ove slike je spisateljica Dragana Tomašević, vezano za prikazana mjesta, napravila izbor citata, pjesama i izvještaja poznatih književnica i književnika sa balkanskog prostora". (Iz uvoda knjige "U potrazi za Atlantidom - Bosna i Hercegovina 1888. - 2008.") U gradskom muzeju Graza 20. aprila otvorena je izložba fotografija barona Raimund von Stillfrieda napravljenih s kraja pretprošlog vijeka i paralelno prikazanih slika koja je na istim mjestima 2008. napravio Max Aufischer. U prepunoj sali Gradskog muzeja publici su se obratili baronov unuk dr Bernhard Stillfried, zatim dr Wolfgang Riedler, Dragana Tomašević, Otto Hochreiter, Max Aufischer i mnogi drugi. U obraćanju brojnoj publici ambasador Haris Hrle je, između ostalog, istakao: "Najsnažnija stvarna i emotivna veza Bosne i Hercegovine sa EU ide preko Austrije... Unutar EU, Austrija nas zna najbolje. Austrija zna istinu o Bosni, a svaka istina o Bosni, direktna je korist za nju samu. Izložba koja nam se danas predstavlja to dokazuje. Lijepa, dobra, osjećajna, intelektualno snažna, fotografski stvarna i emotivno potpuna "U potrazi za Atlantidom" je knjiga koju bi trebali pročitati svi: i mi iz Bosne, i naši prijatelji Austrijanci, oni iz Brisela, naši susjedi, svi oni koji nas ne razumiju niti to pokušavaju. Ova izložba i ova lijepa knjiga pomažu u razumijevanju Bosne i Hercegovine, ali i pomažu Bosni i Hercgovini na njenom putu prema EU. Ona će mi biti vrijedna pomoć u budućem predstavljanju Bosne i Hercegovine u prijateljskoj Austriji i ja se od srca zahvaljujem svima onima koji su učestvovali u njenom stvaranju."    |
